Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost upozorio je da bi razvoj umjetne inteligencije mogao dodatno ubrzati i pojačati napade na digitalne sisteme koji stoje iza električne mreže, vodovoda, bolnica i drugih ključnih službi. U godišnjoj procjeni, u kojoj se ne govori o hipotetičkoj prijetnji bez osnove nego o vrlo konkretnom rastu rizika, britanski stručnjaci navode da bi do 2028. godine napadači mogli imati znatno snažnije alate za pronalazak slabosti u infrastrukturi od koje zavisi svakodnevni život miliona ljudi.
Procjena dolazi u trenutku kada se kibernetička sigurnost sve manje posmatra kao izdvojeno tehničko pitanje, a sve više kao dio šire nacionalne otpornosti. U izvještaju se naglašava da umjetna inteligencija ne mijenja samo brzinu kojom napadači rade, nego i razmjere onoga što mogu pokušati izvesti. Ono što je ranije zahtijevalo mnogo vremena, znanja i ručnog rada, sada može biti automatizirano ili barem znatno ubrzano, zbog čega su dodatno izložene organizacije koje kasne s ažuriranjima, ne prate promjene u vlastitoj opremi ili ne ulažu dovoljno u zaštitu sistema koji upravljaju stvarnim, fizičkim procesima.
NCSC, institucija koja djeluje u okviru obavještajne agencije GCHQ, tokom izvještajne godine evidentirao je 1.831 prijavu kibernetičkih napada. U 337 slučajeva bila je potrebna stručna intervencija, dok je 80 incidenata svrstano u kategoriju nacionalno značajnih. Ti brojevi pokazuju da se sigurnosni pritisak ne odnosi samo na pojedinačne kompanije, nego i na širi okvir državne otpornosti, jer posljedice napada sve češće mogu zahvatiti javne usluge i vitalne sisteme.
Umjetna inteligencija kao ubrzivač napada
Jedna od glavnih poruka izvještaja odnosi se na činjenicu da napadači više ne moraju oslanjati samo na ručno traganje za slabostima. Napredni alati mogu pretraživati velike količine podataka, prepoznavati potencijalne propuste i pomoći u fazama napada koje su ranije trajale znatno duže. Britanski stručnjaci upozoravaju da se tako povećava vjerovatnoća da će i manje očigledne ranjivosti biti otkrivene i iskorištene prije nego što organizacije stignu reagovati.

Izvršni direktor NCSC-a Richard Horne upozorio je na mogućnost naglog rasta broja kibernetičkih incidenata tokom narednih mjeseci, ističući da posebno zabrinjavaju sigurnosni propusti koji su dugo ostajali po strani. U njegovoj procjeni, upravo takve slabosti postaju privlačnije za napadače kada im na raspolaganju stoje alati koji ubrzavaju analizu i povećavaju domet napada.
Važno je, međutim, da izvještaj ne prikazuje umjetnu inteligenciju kao potpuno samostalnog napadača. NCSC naglašava da ljudski operateri i dalje imaju važnu ulogu u složenim operacijama, naročito kada je riječ o iskusnim akterima koji znaju kako da kombinuju automatizovane alate s vlastitim znanjem i planiranjem. Drugim riječima, nova tehnologija ne briše stare prijetnje, nego ih čini efikasnijim i potencijalno opasnijim.
Zašto su infrastrukturni sistemi posebno ranjivi
Veliki dio savremenog društva oslanja se na digitalno upravljanje procesima koji imaju vrlo stvarne posljedice u fizičkom prostoru. Električne mreže, vodovodna postrojenja, industrijska proizvodnja te sistemi grijanja i hlađenja funkcioniraju kroz kombinaciju softvera, uređaja i tehničkih procedura. Kada bilo koji dio tog lanca postane ranjiv, posljedice se ne zaustavljaju na ekranima i serverima, nego mogu pogoditi čitave zajednice.
Upravo zato britanski stručnjaci upozoravaju na dugogodišnju praksu odgađanja ulaganja u modernizaciju. Organizacije često najprije štite poslovne računare i baze podataka, dok uređaji povezani s ključnim službama ostaju zanemareni ili rade na zastarjeloj opremi. To stvara prostor u kojem napadači mogu pronaći ulazna vrata, posebno kada su sigurnosni propusti poznati, ali još nisu uklonjeni.

Horne je ukazao i na to da je jeftinije odgađanje ulaganja sve rizičnija strategija, jer sposobnosti napadača rastu brže nego ranije. Ako dođe do ozbiljnog incidenta, posljedice se mogu proširiti daleko izvan same institucije koja je napadnuta. U izvještaju se spominju prekidi usluga, problemi u snabdijevanju hranom i finansijski gubici, a britanski stručnjaci podsjećaju i na ranije incidente povezane s rashladnim sistemima u Evropi, što dodatno pokazuje koliko industrijski uređaji mogu biti osjetljivi.
Državni akteri i procjene do 2028. godine
Izvještaj se ne zadržava samo na kriminalnim grupama i pojedinačnim napadačima, nego posebnu pažnju posvećuje i državnim akterima koji raspolažu razvijenim kibernetičkim kapacitetima. NCSC posebno izdvaja Kinu, koju opisuje kao najsloženiji i najuporniji izazov za britansku digitalnu sigurnost. Takva ocjena ne predstavlja samo političku poruku, nego i procjenu tehnoloških i operativnih mogućnosti koje mogu biti primijenjene protiv osjetljivih ciljeva.
Britanska procjena ide i korak dalje, navodeći da bi Kina, Rusija i druge države do 2028. godine vrlo vjerovatno mogle redovno koristiti umjetnu inteligenciju u kibernetičkim operacijama povezanim s geopolitičkim ciljevima. Takve aktivnosti mogu obuhvatati špijunažu, prikupljanje povjerljivih podataka, pokušaje utjecaja i ometanje određenih sistema. U tom kontekstu, tehnologija postaje alat kojim se ne napada samo informacija, nego i povjerenje u stabilnost institucija.
U praksi to znači da se buduća sigurnost neće svoditi samo na blokiranje napada, nego i na sposobnost da se slabosti otkrivaju prije nego što postanu šteta. Upravo zbog toga britanske institucije insistiraju na ranijem djelovanju, ažuriranju sistema i boljem upravljanju rizicima, naročito u sektorima koji su presudni za svakodnevno funkcionisanje stanovništva.
Britanski stručnjaci pritom posebno naglašavaju odgovornost rukovodilaca kompanija i javnih ustanova. Odluke o održavanju opreme, modernizaciji sistema i sigurnosnim ulaganjima danas imaju direktan utjecaj na to koliko će organizacije biti otporne kada napad stigne. Upozorenje NCSC-a zato ne govori samo o tehnologiji, nego i o upravljačkim odlukama koje u digitalnom dobu određuju koliko će javne službe ostati stabilne onda kada im je stabilnost najpotrebnija.














