Oglasi - Advertisement

Za mnoge radnike iz Bosne i Hercegovine koji su dio karijere proveli u Njemačkoj, ključno pitanje nije samo da li imaju dovoljno godina osiguranja, nego i kolika bi im penzija mogla biti nakon svega pet godina rada. Prema obračunu za 2026. godinu, taj period može otvoriti pravo na redovnu starosnu penziju, ali iznos zavisi od zarade, penzijskih bodova i pravila koja Njemačka primjenjuje u trenutku ostvarivanja prava.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Pitanje je posebno važno za ljude koji su u Njemačkoj radili sezonski, kratkoročno ili nekoliko godina, a zatim se vratili u BiH ili nastavili radni vijek u drugoj državi. Iako se na prvi pogled čini da je pet godina premalo za ozbiljniju penziju, njemački sistem ne gleda samo trajanje rada, nego i visinu uplaćenih doprinosa, odnosno broj stečenih penzijskih bodova.

To znači da dvije osobe sa istim brojem godina staža ne moraju imati ni približno istu mjesečnu isplatu. Jedna je možda zarađivala prosječnu platu, druga znatno manje, a razlika se kasnije jasno vidi u obračunu penzije. Upravo zbog toga se u praksi često traži individualni pregled penzijskog računa, posebno kada su u igri i periodi rada iz više država.

Pet godina osiguranja može biti dovoljno za pravo, ali ne i za istu penziju

Prema pravilima njemačkog penzijskog osiguranja, poznatog kao Deutsche Rentenversicherung, za redovnu starosnu penziju potrebno je najmanje pet godina priznatog osiguranja. Taj minimum se u sistemu vodi kao period čekanja, odnosno Wartezeit, i predstavlja osnovni uslov da bi osoba uopšte mogla ostvariti pravo na ovu vrstu penzije.

Međutim, samo ispunjenje tog uslova ne znači automatski da neko može odmah u penziju. Uz staž je obavezna i starosna granica koja se primjenjuje na konkretno godište. Za osobe rođene 1964. godine ili kasnije redovna starosna granica iznosi 67 godina, dok se za ranije generacije primjenjuju prijelazna pravila. U praksi to znači da je datum rođenja jednako važan kao i broj godina osiguranja.

Još jedna važna okolnost jeste da pet godina ne moraju biti ostvarene kod istog poslodavca niti u neprekidnom radnom odnosu. Bitno je da su mjeseci osiguranja uredno evidentirani u sistemu. Upravo tu se često javljaju pitanja radnika koji su mijenjali firme, radili preko agencija ili imali prekide u zaposlenju, jer se sva ta razdoblja, ako su priznata, mogu sabirati za ispunjavanje uslova.

Kako se računa iznos: bodovi, prosječna plata i vrijednost boda

Njemački model je znatno precizniji od jednostavne formule “godine rada puta neki fiksni iznos”. U osnovi se koristi sistem penzijskih bodova, poznatih kao Entgeltpunkte. Svake godine zarada osiguranika poredi se s referentnom prosječnom godišnjom platom u toj godini. Ako je radnik zaradio približno prosjek, za tu godinu dobija jedan bod.

Ako je zarada iznosila polovinu prosjeka, ostvaruje se otprilike pola boda. Ako je plata bila veća od prosjeka, moguće je dobiti i više bodova, ali samo do zakonom propisanog maksimuma. Zato je pri obračunu penzije presudno koliko je neko zaista zarađivao, a ne samo koliko je dugo radio.

Za 2026. godinu privremena referentna prosječna bruto zarada iznosi 51.944 eura godišnje. Važno je i to da se za ranije godine ne koristi jedna jedina vrijednost, nego se obračun vrši prema referentnim iznosima koji su važili u svakoj pojedinačnoj godini rada. Time se sistem prilagođava stvarnim okolnostima kroz cijeli radni vijek.

Od 1. jula 2026. godine mjesečna vrijednost jednog penzijskog boda iznosi 42,52 eura. Do 30. juna 2026. vrijedila je ranija vrijednost od 40,79 eura. Upravo ta promjena utiče na konačan iznos koji se može očekivati za svaku grupu osiguranika čiji se obračun vezuje za novu vrijednost boda.

Šta pokazuju primjeri za različite zarade

Da bi se lakše razumjelo koliko plata utiče na buduću penziju, korisno je uporediti nekoliko jednostavnih scenarija. Svi oni polaze od pretpostavke da osoba ima pet godina osiguranja i da se obračun vrši prema vrijednosti boda koja važi od jula 2026. godine. U takvom modelu, pola prosječne zarade donosi oko 2,5 boda, što vodi do okvirnih 106,30 eura bruto mjesečno.

Ako je radnik tokom svih pet godina primao prosječnu njemačku zaradu, ostvaruje pet bodova i okvirnu bruto penziju od 212,60 eura mjesečno. Kod zarade koja je iznosila 150 posto tadašnjeg prosjeka, broj bodova raste na 7,5, a procijenjena bruto penzija na 318,90 eura mjesečno. Ti iznosi jasno pokazuju da se razlika u zaradi kasnije pretvara u razliku u mjesečnom primanju.

Ipak, ti primjeri su samo ilustracija. Oni podrazumijevaju redovnu starosnu penziju, bez posebnih korekcija i dodatnih bodova. Stvarna situacija može biti drugačija ako u evidenciji postoje dodatni priznati periodi, drugačiji iznosi zarade ili specifične okolnosti koje utiču na obračun. Zbog toga se isti broj godina rada ne može mehanički pretvoriti u jednu univerzalnu penziju.

Kada su u priči i BiH i Njemačka

Za radnike koji su dio staža ostvarili u Bosni i Hercegovini, a dio u Njemačkoj, ključno je postojanje sporazuma o socijalnom osiguranju. Njemačka i Bosna i Hercegovina primjenjuju odgovarajući sporazum iz 1968. godine, što znači da se određeni periodi osiguranja iz obje države mogu uzeti u obzir pri provjeri ispunjava li osoba uslove za njemačku penziju.

To je važna vijest za mnoge ljude koji u Njemačkoj nemaju punih pet godina osiguranja, ali u BiH imaju dodatni radni staž. U takvim slučajevima nadležna institucija može provjeriti zbirno priznate periode iz obje države. Ipak, sabiranje staža radi ispunjavanja uslova nije isto što i obračunavanje čitavog radnog vijeka kao njemačkog staža.

Njemačka penzija se, po pravilu, računa prema njemačkim periodima osiguranja, dok se za staž u BiH eventualno ostvaruje posebno pravo prema domaćim propisima. Zato je za ljude sa međunarodnim radnim vijekom presudno da sve godine rada budu pravilno evidentirane i da se na vrijeme provjeri koja prava proizlaze iz svakog sistema posebno.

Prikazani iznosi su bruto vrijednosti, pa konačna uplata može zavisiti od zdravstvenog osiguranja, drugih primjenjivih doprinosa, poreznih okolnosti i države u kojoj penzioner živi. To je naročito važno za one koji njemačku penziju planiraju primati u Bosni i Hercegovini, jer se neto iznos ne može unaprijed jednako primijeniti na sve slučajeve.

Na visinu penzije mogu uticati i određeni priznati periodi povezani s roditeljstvom, bolešću ili nezaposlenošću, zavisno od zakonskih uslova i pojedinačnog slučaja. Zato se ljudima koji su radili u Njemačkoj, makar i samo pet godina, savjetuje da ne oslanjaju procjenu na grubu računicu, već na službenu evidenciju i individualni obračun. Za nekoga ko je svih pet godina zarađivao prosječnu njemačku platu, iznos od 212,60 eura bruto mjesečno predstavlja koristan orijentir, ali ne i automatski konačnu sumu.